Tko je bio J. R. R. Tolkin?

J. R. R. Tolkin (John Ronald Reuel Tolkien), rođen je 3. siječnja 1892. u Bloemfonteinu u Južnoj Africi. Sa majkom nakon očeve smrti seli se u Englesku gdje će se oženiti, osnovati obitelj i raditi do svoje smrti.

Studirao je latinski, grčki, gotički i finski. Također, zanimao ga je i staro-engleski, anglo-saksonski i velške pjesme. Svi ovi jezici će ga navesti da stvori i nove jezike koji su prisutni i u njegovim knjigama. Studirao je u Oxfordu gdje je postao i profesor i jedan od vodećih engleskih i svjetskih lingvista. Sudjelovao je u Prvom svjetskom ratu.

Kad se vratio iz rata napisao je “Knjigu izgubljenih bajki” (The Book of Lost Tales) koja će biti uvod u mitologiju njegove sljedeće knjige “Silmarilion” (The Silmarillion). U toj knjizi on će stvoriti temelje Međuzemlja (The Middle-Earth). Ocjenjujući ispite, 1928, na papiru je napisao slijedeće “U rupi u zemlji živio je hobit” (In a hole in the ground there lived a hobbit). Ovo će biti prva rečenica njegove knjige “Hobit”, koja će doživjeti veliki uspjeh. Čitatelji su pročitavši knjigu odmah zahtijevali i nastavak.

11 godina je prošlo, a Tolkin je i dalje pisao tu novu knjigu. U početku to je trebala biti samo duža priča ali on je napisao mnogo više – čitavu povijest Međuzemlja, mitologiju koju je počeo opisivati u “Silmarilionu” i izmislio više jezika (Konija i Sindarin i drugi). Ta knjiga se zvala “Gospodar prstenova” i objavljena je 1949. Trebala je to biti samo jedna knjiga ali su je izdavači razdvojili u tri nastavka: “Prstenova družina” (1954), “Dvije Kule” (1954) i “Povratak kralja” (1955).

Knjige su bile toliko uspješne u Velikoj Britaniji i SAD-u da se Tolkin u bijegu pred obožavateljima morao preseliti i promijeniti broj telefona. Umro je 2. rujna 1973. godine. Njegov sin Kristofer je nakon njegove smrti završio i izdao još neke njegove nedovršene knjige.

Tolkin u svojim knjigama nije prepričavao postojeće mitove već je stvarao potpuno nove, još veličanstvenije i zanimljivije. Njegovo poznavanje lingvistike pomoglo mu je pri stvaranju jezika raznih naroda u Međuzemlju.

U bilo kojoj anketi ili izboru oko toga koja je najbolja knjiga 20 stoljeća u Velikoj Britaniji  knjiga  “Gospodar prstenova” je uvijek bila prva i najbolja. Najbolji komentar o odnosu Britanaca i ove knjige dao je jedan novinar koji je rekao da se čitatelji dijele na one, koji su pročitali knjigu “Gospodar prstenova”, i one koji će je tek pročitati.

Njegove knjige su dobile i svoju filmsku verziju kada je režiser Peter Jackson sa produkcijskom kućom New Line Cinema stvorio uspješnu trilogiju “Gospodar prstenova”. To je ujedno i najnagrađenija trilogija u povijesti Američke Filmske Akademije, jer je nagrađena sa 17 Oskara (prvi dio sa 4, drugi sa 2 i treći sa 11). Treći dio trilogije “Povratak kralja” postao je prvi film poslije Titanica, koji je zaradio više od jedne milijarde dolara i treći film u povijesti, koji je dobio 11 Oskara.

Napisao i obradio: Nenad Grbac

 


 

Dodatak:  Filmska trilogiju “Gospodar prstenova”

Gospodar prstenova je američki filmski fantastično-pustolovni serijal snimljen u tri dijela i prikazivan u kinima u razdoblju od 2001. do 2003. godine.

Serijal je filmska adaptacija znanstveno-fantastičnog romana Gospodar prstenova, J.R.R. Tolkiena koji se, također, sastoji od tri dijela: Prstenova družina (2001.), Dvije kule (2002.) i Povratak kralja (2003.). Filmska adaptacija prati radnju romana, no primjetne su i određeni otkloni u odnosu na književni predložak kojima je cilj bio zadržavanje dramskog naboja, profiliranje nekih likova (Arwen, Saruman) i ostvarenje linearnosti radnje.

Općenito smatra se da najviše zasluga za uspjeh trilogije Gospodar prstenova pripada novozelandskom režiseru Petru Jacksonu, trostrukom osvajaču Nagrade američke filmske akademije – Oscar. On je režiser i ko-scenarist trilogije Gospodar prstenova, koju je adaptirao prema knjigama J. R. R. Tolkiena zajedno sa svojom dugogodišnjom partnericom Fran Walsh te Philippom Boyens. Jackson je ušao u filmsku povijest kao prva i jedina osoba koja je režirala tri filma usporedo. Naravno, riječ je o već spomenutoj trilogiji.

Peter je pročitao “Gospodara prstenova” prvi put sa 18 godina, nakon što je gledao Bakshijev animirani film iz 1987. U siječnju 1997. godine, Saul Zaentz je dao Peteru prava na filmsku adaptaciju knjige J. R. R. Tolkiena, dvije godine nakon što su se on i Fran počeli raspitivati o tome. Prvotno radeći s Miramax Films na opciji dva filma, uskoro je doživio pritisak da cijelu tu priču strpa u jedan, zbog, kako su rekli, financijskih razloga. No već sljedeće godine sklopio je sporazum s New Line Cinema za snimanje trilogije, nakon što su druge kompanije odbile projekt. Robert Shaye, šef New Linea, pritom je rekao Peteru: “Tko bi pri zdravoj pameti snimio dva filma?”

No, da ne dužimo za vas čitatelje portala Nema kompromisa pripremili smo i treilere iz sva tri filma;

 

Gospodar prstenova: Prstenova družina

 

Gospodar prstenova: Dvije kule

 

Gospodar prstenova: Povratak kralja

 

Napisao i obradio: Nenad Grbac

———————————-

Sva prava i Copyright :  Nenad Grbac i Impero present

Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.

Možda vam privuće pažnju...