Kakva je budućnost knjige u digitalnom dobu?
U Gutenbergovoj galaksiji živimo već nekoliko stotina godina, preciznije od 1439. godine, kada je dotični izmislio tisak. Johaness Gutenberg je svoju inovaciju odmah obilježio za cijelu povijest, najprije tiskajući Bibliju.
Riječ Božja, smatralo se tada, u knjizi je sačuvana za cijelu vječnost, pa su onda i knjige postale riznice znanja, u kojima se nalazi sve što su ljudi postigli i otkrili. Simboličnu snagu ovog predmeta, knjige, koja je zapravo tek snop uvezanih papira, povećalo je i povezivanje s umjetnošću. Prvi roman je, doduše, zakasnio malo više od jednog stoljeća u odnosu na tisak, jer su se prvih četiristo primjeraka “Dona Quijotea” pojavili tek 1605. godine, no skoro pa neraskidiva veza između knjige i književnosti je ustanovljena.
Danas pak živimo u digitalnom dobu, u kojemu se nagovještava temeljna promjena knjige kao medija, iako je za sada riječ o donekle rubnim fenomenima. No, kao što prije desetak godina nitko nije imao mobitel, a danas neki imaju i više od jednoga, knjige će, čini se, u bliskoj budućnosti doživjeti značajne promjene i to na nekoliko razina.
Za početak je potrebno istaknuti terminološke nesporazume koje sa sobom povlači pojam ‘knjiga’, naime u knjigama se ne objavljuje samo književnost. Književnost je tek jedan mali dio udjela u sveukupnom sadržaju knjiga.
Bez obzira na sve to, današnji čitatelji knjiga, ali i oni koji ih proizvode, primjećuju kako im se navike mijenjaju, te da ih sve više privlače novi, digitalni mediji i njihove mogućnosti. Na primjer ploče od 78 okretaja su proizvele format pop-pjesme do tri minute. On je danas još živ, ali okvir u kojem je nastao više nije bitan.
Tako se i književnost oslobodila tiranije fizičke knjige. Klasična knjiga, dakle uvezani skup papira, danas je u procesu nestajanja. Promijenile su se i navike čitatelja, kao i njihov pristup čitanju i književnom stvaranju: Danas imamo stotine tisuća naslova koji su u ravnopravnoj konkurenciji. Kada pogledamo izvještaje prodaje online knjižara, koje su oslobođene ograničenja fizičkog prostora, jedan Harry Potter čini vrlo mali postotak prometa.
Novo doba ima svoje medije, a knjiga nije jedan od favorita. Digitalizacija i širenje Interneta učinili su informacije dostupne svima, uz taj problem da ih prvo trebamo pronaći na internetu.
Novine su prve na listi za odstrel i to je sada sasvim jasno. Šteta je to što će biti još manje dobrih novina. Dobro je to što će svako od nas biti u mogućnosti tiskati i distribuirati što i kada želi.
Ipak, tu treba biti oprezan jer digitalizacija knjige u glavama političara, elite, izdavača, bankara i korporacija ne podrazumijeva i demokratizaciju znanja. Ona ponajviše omogućava jedan novi pristup i ekonomskoj strani knjižarskog i književnog posla, čiji je najpoznatiji primjer Amazon.
Ova online knjižara nalazi se na granici dobre knjižarske prošlosti i, možda, još bolje budućnosti. Amazon i njegov pokretač Jeff Bezos odlučili su otići i korak dalje u digitalizaciji pisanoga, te su nakon godina razvoja predstavili svoj elektronički čitač Kindle, dakle uređaj koji sadrži tisuće književnih tekstova i sučelje na kojem se oni mogu čitati.
No, ako se već ne može očekivati od korporacijskog Amazona da bude revolucionaran, tu je zajednice Free softvera koja će uvijek i bez obzira na napore elite da knjige, odnosno znanje, sačuva samo za sebe i svoje potrebe, digitalne knjige svim onim koje to zanima ponuditi besplatno.
Najbolji primjer takvog postupanje su stranice Projekt Gutenberg http://www.gutenberg.org/ ili na našim prostorima projekt Digitalne knjige http://digitalne-knjige.com/.
Logično je i to da će se kapital umiješati i u takve težnje i pokušati ih ili ograničiti i spriječiti (putem novih zakona, ograničenju interneta, smanjivanjem osobnih i ljudskih prava ili ograničenjima koje donosi zakon o autorskim pravima), no sve brojnija zajednica Free softwera je već dokazala da se s takvim nastojanjima može i zna boriti, ta da uvijek postoji mogućnost nalaženja novih tehnoloških rješenja.
S druge strane teško je vjerovati i da će danas vladajući liberarni kapitalizam kao vladajući društveni i ekonomski sustav preživjeti više od nekoliko godina upravo zbog ograničenja koja nameće.
Na kraju cijele priče može se predvidjeti izumiranje, no ne i nestajanje tiskane knjige kao predmeta masovne upotrebe, a čitanje će se se sve više odvajati od papira i tiska.
To je taj vrli novi svijet digitalne budućnosti.
———————————-
Sva prava i Copyright : Impero present
Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.
