Što je to književnost?

Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije. Književnost možemo tumačiti i kao umjetnost lijepih riječi.

O čemu govori i čime se bavi?

Književnost je i zbir tekstova pedagoškog, filozofskog, religijskog, općenito humanističkog značaja, za razliku od djela uže znanstvene, prirodnjačke, tehničke ili praktične naravi.

Književnošču se nazivaju i djela takozvane “lijepe književnosti”, najraznovrsniji sastavci ostvareni kao umjetnost riječi i pisane riječi, u kojima pisac izražava osobni svjetonazor i vlastite zamisli subjektivne naravi, koje se ne mogu iznijeti kao objektivna znanstvena činjenica.

Sadržaj književnosti su imaginativno uobličena piščeva mašta i njegove predodžbe, koje teže prema umjetničkom doživljavanju. Književnost kao oblik umjetničkog stvaralaštva je tema raznovrsnih književnoteorijskih promišljanja, koja nisu uvijek usuglašena. Ipak, utvrđena su tri sastojka koja su bitna za pojavu lijepe književnosti: osobno iskustvo pisca i njegova namjera koja prethodi književno djelu, samo književno djelo, te primanje književnog djela u svijesti čitatelja.

Kakva je razlika između književnosti i literature?

Sam izraz književnost često se zamjenjuje latinizmom “literatura”, koji uz to označava i popis temeljnih i pomoćnih tekstova stanovite struke, predmeta, znanstvenog rada i slično.

Sveukupnost pisanih predložaka

Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.Književnost možemo tumačiti i kao umjetnost lijepih riječi.

Književnost je i zbir tekstova pedagoškog, filozofskog, religijskog, općenito humanističkog značaja, za razliku od djela uže znanstvene, prirodnjačke, tehničke ili praktične naravi.

Književnošču se nazivaju i djela takozvane “lijepe književnosti”, najraznovrsniji sastavci ostvareni kao umjetnost riječi i pisane riječi, u kojima pisac izražava osobni svjetonazor i vlastite zamisli subjektivne naravi, koje se ne mogu iznijeti kao objektivna znanstvena činjenica.

Sadržaj književnosti?

Sadržaj književnosti su imaginativno uobličena piščeva mašta i njegove predodžbe, koje teže prema umjetničkom doživljavanju. Književnost kao oblik umjetničkog stvaralaštva je tema raznovrsnih književnoteorijskih promišljanja, koja nisu uvijek usuglašena. Ipak, utvrđena su tri sastojka koja su bitna za pojavu lijepe književnosti: osobno iskustvo pisca i njegova namjera koja prethodi književno djelu, samo književno djelo, te primanje književnog djela u svijesti čitatelja.

Podjela književnosti

prema podrijetlu: narodna ili usmena književnost koju najčešće čine mitovi, bajke, pjesme, zagonetke, poslovice i sl. te umjetnička ili pisana književnost koju čini ukupnost književnih djela koju stvaraju i pišu književnici

prema jezičnim ili nacionalnim obilježjima: najčešće je književnost pisana na nekom jeziku ujedno i dio te nacionalne književnosti(hrvatski jezik/hrvatska književnost), no postoje i iznimke kada pisci pripadaju nekoj drugoj nacionalnosti od jezika kojim pišu,npr. hrvatski latinisti i sl.

prema vremenu nastanka: tradicionalna ili klasična koja traje do kraja 19.stoljeća te moderna koja traje od početka 20.stoljeća i još dan danas

Književni rodovi

Lirika

Epika

Drama

Književne vrste

autobiografija • životopis

dječja književnost • dnevnici

fantastika • pjesništvo

publicistika • esejistika

Književni rodovi

lirski / lirika temelji se na osjećajima

epski / epika temelji se na pripovijedanju

dramski / drama temelji se na radnji, napetosti

diskurzivni književni oblici temelje se na spajanju znanstvenog i književno umjetničkog načina mišljenja

 

 

———————————-

Sva prava i Copyright :  Impero present

Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.

Možda vam privuće pažnju...