Tko je bio Erich Maria Remarque?

 

Erich Maria Remarque (Osnabrück, 22. lipnja 1898. – Locarno, 25. rujna 1970.), bio je njemački pisac i književnik. Njegovo pravo ime je Erich Paul Remark. Remarque je postao poznat po nizu djela u kojim opisuje strahote i posljedice rata.

Roman koji ste svakako trebali pročitati…

Njegov najpoznatiji roman je “Na zapadu ništa novo”  (objavljen u nastavcima 1928. a kao knjiga početkom 1929. godine), u kojem opisuje život njemačkih vojnika, koji se tijekom Prvog svjetskog rata bore na zapadnom frontu (francusko ratište).

Iskrenost kojom je napisao tu knjigu mu naravno donosi i neprijateljstvo nacista, koji zabranjuju i pale mnoga njegova djela.  Samo godinu dana  kasnije na osnovu knjige snimljen je i istoimeni Oskarom nagrađeni film.

Djela koje bi tzv. “branitelji” svakako trebali pročitati

Remarque je bio antimilitarist, antifašist, pisao je djela u kojima prikazuje okrutnost nacista, osuđuje rat, rasizam, neljudske metode. Njegova djela poput na zapadu ništa novo ili Tri ratna druga svakako bi trebali pročitati i takozvani “Branitelji”,  koji su Zagrebom paradirali oboružani plinskim bocama, akoholom i janjetinom kojom ih je počastila njihova bosanska zemljakinja, bivša misica. Naravno sve to vrijedi samo u slučaju da takvi poput njih uopće znaju čitati.

Rat i mržnja definitivno nisu bili njegov izbor

Tijekom Prvog svjetskog rata, Remarque je sa samo osamnaest godina regrutiran u njemačku vojsku i prebačen je na Zapadni front, u mjesto Hem-Lenglet (sjeverozapad današnje Francuske). U borbi ranjen je šrapnelima u lijevu nogu, desnu ruku i vrat nakon čega je premješten u vojnu bolnicu u Njemačkoj gdje je proveo ostatak rata. Nakon rata nastavio je život kao učitelj.

 Vjerojatno najznačajniji antiratni roman – Na zapadu ništa novo 

Godine 1929. godine objavljuje svoje najpoznatije djelo Na zapadu ništa novo (Im Westen nichts Neues), pod imenom Erich Maria Remarque (mijenjajući srednje ime u čast svoje majke), roman koji daje prikaz okrutnosti rata iz ugla devetnaestogodišnjeg vojnika. Nakon toga napisao je još nekoliko romana sličnih karakteristika, koje jednostavnim i emotivnim jezikom daju sliku ratnog i poratnog vremena u Njemačkoj.

Naravno da se nacistima njegov antimilitarizam nije sviđao

Godine 1933 Nacisti zabranjuju njegova djela i vrše zapljenu knjiga. U skladu s dugom tradicijom nacističkih laži pojavljuje se glasine kako je Remarque ustvari porijeklom francuski jevrej i da je njegovo pravo ime Kramer (što dobijemo u slučaju da izgovaramo prezime Remark unatrag).

Odlazak iz fašističke Njemačke, ljubav i privatni život

Od 1931 godine živi u Švicarskoj, a 1939 godine emigrira u Sjedinjene Američke Države, zajedno sa prvom ženom Ilsa Jeanne Zamboui (s kojom se vjenčao i razveo dva puta).

Tijekom 1930-ih, Remarque je bio u vezi s austrijskom glumica Hedy Lamarr, a zatim s Marlene Dietrich, a 1940. s Gretom Garbo. Veza s Dietrich započela u rujna 1937, kada su se upoznali na Lidu dok je u Veneciji za filmskom festivalu i nastavili kroz najmanje 1940, održava se uglavnom putem pisma i telefonskih poziva. Godine 1958 oženio se holivudskom glumicom Paulette Goddard, i ostao oženjen njom sve do svoje smrti 1970 godine. 1948 godine se vraća u Švicarsku, gdje živi do smrti u 72 godini.

Sahranjen je na groblju Ronco u Ticinu, Švicarska, a na tom groblju je također sahranjena i Paulette Goddard.

Oporučno je ostavio 20 milijuna dolara Sveučilištu New York za financiranje Instituta za europske studije, koji je kasnije i nazvan po Remarqeu.

—————————

Na zapadu ništa novo – film

Na zapadu ništa novo, američki je epski, ratni film snimljen 1930. godine na osnovu istoimenog romana Erich Maria Remarquea. Režirao ga je Lewis Milestone, a glavne uloge su tumačili Louis Wolheim, Lew Ayres, John Wray, Arnold Lucy i Ben Alexander. Mnogi kritičari taj film svrstavaju među 100 najboljih filmova ikad snimljenih.

Film je dobio Oscara za najbolji film, a nagradu američke filmske akademije dobio je i režisar Lewis Milestone.

U vrijeme premijernog prikazivanja film je imao veliki uspjeh u kinima i bio je najveći hit Universala. Ponovo je bio prikazivan u Sjedinjenim Američkim Državama 1939. godine, u znatno skraćenoj verziji i imao je i po drugi put veliki uspjeh u kinima.  Kasnije je često prikazivan i na TV-u.

Film je naravno bio loše primljen u Njemačkoj i prije nacizma, i službeno je bio zabranjen tek nakon Hitlerovog dolaska na vlast, u strahu da bi poruka u filmu imala demoralizirajući utjecaj na njemačku omladinu koju tek očekuje ratovanje i stradanje za velikog njemačkog umno poremećenog vođu – Adolfa Hitlera

——————-

————————

Televizijski film “Na zapadu ništa novo” 1979 sniman je s puno manje ulaganja, no svejedno je riječ o dojmljivom filmu koji vjerno prenosi antiratnu poruku Ericha Marie Remarque-a.

————————

————————–

Uz sve to treba napisati i da Hollivudski režiseri već duže vrijeme razmišljaju o novom remakeu slavnog filma iz 1930. godine.

—————————

Djela Ericha Marie Remarque-a

“Postaja na obzorju” (1927. / 1928.)

“Na zapadu ništa novo” (1929.)

“Povratak” (1931.)

“Tri ratna druga” (1937.)

“Ljubi bližnjega svoga” (1941.)

“Slavoluk pobjede” (1946.)

“Iskra života” (1952.)

“Vrijeme života, vrijeme smrti” (1954.)

“Crni obelisk” (1956.)

“Nebo nema miljenike” (1961.)

“Noć u Lisabonu” (1962.)

“Sjene u raju” (1971.)

—————————

Citati

Erich Maria Remarque bio je inteligentan i osjećajan. U njegovim knjigama ljubav je strastvena, potpuna i besmrtna. Njegove knjige uglavnom govore o izgubljenim generacijama – “izgubljenim” u smislu da njihove u ratu stečene vrijednosti nisu više važne u poslijeratnom svijetu. U njemu za njih više nema mjesta.

Izdvojili smo neke njegove citate

  1. Niko ne može da bude veći stranac od osobe koju si nekad volio.
  2. Samo on, koji zna što usamljenost znači, zna pravu vrijednost ponovnog susreta sa svojom dragom.
  3. Ljubav ne trpi objašnjenja. Zahtjeva dijela.
  4. Ljubav želi da bude vječna. To je glavni uzrok svih mučenja koje nam zadaje.
  5. Žena postaje pametnija kad je zaljubljena, muškarac kad je zaljubljen jednostavno izgubi razum.
  6. Samo kada napustite neku osobu postajete kompletno opčinjeni svime vezano za nju. To je paradoks ljubavi.
  7. Sreća je najnejasnija i najskuplja stvar na svetu.
  8. Najdivnije mjesto na svetu je ono gdje se osjećate sretno.
  9. “Ništa nije još izgubljeno” – rekao sam – “Gubiš nekog samo kada umre.”
  10. Greška je misliti da svi ljudi imaju istu sposobnost osjetiti ljubav, bol, suosjećanje.

 

 

———————————-

Sva prava i Copyright :  Nenad Grbac i Impero present

Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.

Možda vam privuće pažnju...