Richard Dawkins: Iluzija o Bogu

“Iluzija o Bogu”, najprodavanija je knjiga 2006. godine engleskog biologa Richarda Dawkinsa, redovitog profesora na Novom kolegiju u Oxfordu i pročelnika Katedre Charlesa Simonyija za javno razumijevanje znanosti na Sveučilištu u Oxfordu.

U knjizi Dawkins tvrdi da bog sasvim sigurno ne postoji

U knjizi “Iluzija o Bogu”, Dawkins tvrdi da bog sasvim sigurno ne postoji, da se vjerovanje u Boga definira kao lažno uvjerenje zbog postojanja mnogih dokaza o tome da bog ne postoji, te da je vjera u njega izmišljena samo zato da bi se običan narod držalo u pokornosti.

Knjiga je postigla nevjerojatan uspjeh i čitanost

Do siječnja 2010. godine engleska je verzija knjige “Iluzija o Bogu”, prodana u preko 2 milijuna primjeraka. Dosegla je 2. mjesto na popisu najprodavanijih knjiga na stranici Amazon.com već u studenome 2006. godine. Početkom prosinca 2006. godine dosegla je 4. mjesto na popisu najprodavanijih tvrdo uvezenih knjiga New York Timesa. Na popisu je ostala sveukupno 51 tjedan sve do 30. rujna 2007 godine. Njemačka verzija knjige naslovljena “Der Gotteswahn”, prodana je u preko 260 000 primjeraka do 28. siječnja 2010. godine.

Ovo djelo potaknulo je mnoge komentare i reakcije, a mnogo je knjiga i novinskih članaka napisano kao odgovor na tvrdnje o nepostojanju boga i religiji kao sredstvu za držanje običnog naroda u pokornosti.

Evolucija može objasniti  prirodu

Dawkins je u svojim prethodnim djelima o evoluciji raspravljao protiv kreacionističkih objašnjenja života. Tema Slijepog urara, objavljenog 1986. godine, govori o tome da evolucija može objasniti prividan dizajn u prirodi. U “Iluziji o Bogu”, on se fokusira izravno na širok raspon argumenata za i protiv vjerovanja u postojanje Boga (ili bogova).

Nakon objave ove knjige na Amazonu se dogodio pad od 120 % u prodaji Biblije 

Dawkins je dugo želio napisati knjigu u kojoj bi otvoreno kritizirao religiju, no njegov ga je izdavač odgovarao od toga. No 2006. godine njegov se izdavač iznenada zainteresirao za tu ideju. Dawkins ovu promjenu pripisuje “vladavini američkog predsjednika Busha”. Do tog je trenutka nekoliko pisaca uključujući Sama Harrisa i Christophera Hitchensa, koje je zajedno s Dawkinsom kritičar Robert Weitzel označio “Nesvetim Trojstvom”, već napisalo cijeli niz knjiga koje vrlo otvoreno napadaju religiju. Prema statistici stranice Amazon.co.uk Dawkinsova knjiga je dovela do rasta od 50 % u prodaji svih knjiga koje kritiziraju religiju i duhovnosti (knjige poput Hitchensove knjige “Bog nije velik”) i pada od 120 % u prodaji Biblije i sličnih religijskih knjiga.

Dawkins je knjigu posvetio Douglasu Adamsu

Dawkins je knjigu posvetio Douglasu Adamsu i stoga odmah na početku citira ovog pisca: “Zar nije dovoljno smatrati da je vrt lijep bez potrebe da se vjeruje da se na njegovom dnu nalaze vile?” Knjiga sadrži deset poglavlja. Prvih nekoliko poglavlja govori o tome da Bog gotovo sigurno ne postoji dok se u ostatku raspravlja o religiji i moralu.

Dawkins piše da “Iluzija o Bogu”, sadrži četiri “osvješćujuće” poruke:

– Ateisti mogu biti sretni, uravnoteženi, moralni i intelektualno ispunjeni.

– Prirodni odabir i slične znanstvene teorije superiorne su “hipotezi o Bogu”, izmišljenoj i naivnoj iluziji o objašnjenju živog svijeta i svemira.

– Djeca ne bi trebala biti obilježena religijom svojih roditelja. Pojmovi poput “katoličkog djeteta” ili “muslimanskog djeteta” trebali bi zauvijek nestati.

– Ateisti bi trebali biti ponosni na svojih odnos prema vjeri, jer ateizam je dokaz zdrava, neovisna uma.

Nepostojanje Boga koji čudima slama, grijehe kažnjava i na molitve ne odgovara

Na početku knjige Dawkins razlikuje ono što naziva “Einsteinovom religijom” od nadnaravne religije, tvrdeći da njih dvije nemaju dodirnih točaka. Einstein je napisao da je bio religiozan u smislu da je bio svjestan stvari izvan dohvata uma, “čija nas ljepota i uglađenost doseže tek neizravno i poput slaba odraza”. No, Dawkins tvrdi, da je taj bog”, svjetlosnim godinama udaljen od intervencionističkog biblijskog Boga koji čudima slama,  grijehe kažnjava i na molitve ne odgovara”. Postojanje ovakvog intervencionističkog Boga, koju Dawkins naziva “hipotezom o Bogu”, postaje važna tema u knjizi. On drži da bi postojanje takvog Boga imala učinke na fizički svemir, te da se poput svake druge hipoteze, može i testirati i krivotvoriti.

Dawkins tvrdi da je religija subverzivna znanost koja potiče fanatizam

Knjiga Iluzija o Bogu nije tek obrana ateizma, ona otvoreno prelazi u napad protiv religije. Dawkins gleda na religiju kao na subverzivnu, izmišljenu i silom nametnutu izmišljotinu koja potiče fanatizam, hrabri mržnju protiv svega što je drugačije i utječe na društvo na negativan način. Najviše ga smeta nametanje religije u školama što smatra “nasilnim procesom usađivanja ideja” . On izjednačava religijsko poučavanje djece koje provode roditelji i učitelji u vjerskim školama s oblikom mentalnog zlostavljanja. Dawkins smatra oznake “muslimansko dijete” ili “katoličko dijete” jednako pogrešno primjenjivim poput opisa “marksističko dijete” ili “buržoasko dijete”.

Odgovore koje ne možete pronaći u religiji pronaći ćete u filozofiji i znanosti 

Knjiga završava pitanjem da li religija, usprkos svojim navedenim problemima, pruža utjehu i nadahnuće ljudima kojima je to potrebno. Prema Dawkinsu, ove se potrebe puno bolje zadovoljavaju nereligijskim sredstvima poput filozofije i znanosti. On smatra da je ateistički svjetonazor afirmativan na način na koji religija, sa svojim nezadovoljavajućim i netočnim odgovorima”, na životne misterije, to može učiniti.

Knjiga je izazvala žestoke reakcije

Knjiga je izazvala vrlo žestoke reakcije, kako pozitivne tako i negativne, posebno jer je bila izdana s odobrenjem i podrškom znanstvenika poput nobelovca i proučavatelja strukture DNK Jamesa D. Watsona, harvardskog psihologa Stevena Pinkera, ali i mnogih popularnih pisaca i kritičara. Knjiga je nominirana za najbolju knjigu na “Britanskim književnim nagradama”, na kojim je Richard Dawkins imenovan najboljim piscem.

A, u Turskoj je jedno vrijeme bila i zabranjena

U Turskoj, gdje je knjiga bila prodana u najmanje 6000 primjeraka, netko je pokrenuo spor o tome da li je “Iluzija o Bogu” napad na svete vrijednosti, nakon koje je uslijedila i sudska žalba u studenome 2007. godine. Da je osuđen, turski izdavač i prevoditelj Erol Karaaslan suočio bi se sa zatvorskom kaznom zbog poticanja religijske mržnje i vrijeđanja religijskih vrijednosti. No u travnju 2008. godine sud je oslobodio optuženog. U odbacivanju potrebe za zapljenom kopija knjige predsjedavajući sudac izjavio je da bi njezina zabrana “ograničila slobodu mišljenja”.

Dawkinsova web stranica richarddawkins.net bila je zabranjeno u Turskoj nešto kasnije iste godine, nakon pritužaba kreacionista Adnana Oktara.

Do srpnja 2011. godine zabrana je bila ukinuta.

Tko je Richard Dawkins

Clinton Richard Dawkins (1941.), je etolog, evolucijski biolog i pisac. Od 1995. do 2008. bio je profesor za javno razumijevanje znanosti Sveučilišta u Oxfordu. Na istom je sveučilištu 1989. dobio titulu doktora znanosti, od 1997. član je Kraljevskog književnog društva.

Dawkins je pažnju šire javnosti zaokupio svojom knjigom “Sebični gen”, iz 1976. u kojoj je popularizirao genocentrični nazor o evoluciji i uveo pojam mem. Godine 1982. uveo je u evolucijsku biologiju koncept po kojem fenotipski efekti gena nisu nužno ograničeni na tijelo organizma, već se mogu protezati daleko u okoliš, uključujući i tijela drugih organizama. Ovaj je koncept predstavio u svojoj knjizi “Prošireni fenotip”.

Dawkins je ateist, potpredsjednik Britanske humanističke asocijacije. Poznat po svojoj kritici kreacionizma i inteligentnog dizajna. U svojoj knjizi “Slijepi urar”, iz 1986. on iznosi dokaze protiv analogije s urarom, nadnaravnim stvoriteljem, koja je temeljena na kompleksnosti živih organizama. Umjesto toga Dawkins evolucijske procese opisuje kao analogne slijepom uraru.

U svojoj knjizi Iluzija o bogu iz 2006. Dawkins tvrdi da nadnaravni stvoritelj gotovo sigurno ne postoji i da je religiozna vjera deluzija – “odnosno lažno vjerovanje”. Do siječnja 2010. engleska je verzija ove knjige bila prodana u više od 2 milijuna primjeraka i bila prevedena na 31 jezik. Dawkins je osnovao “Zakladu Richarda Dawkinsa za razum i znanost”, radi promicanja poučavanja evolucije i djelovanja protiv onih koji zastupaju nastavne programe protiv evolucije.

———-

Napisao, uredio i obradio: Nenad Grbac

———————————-

Sva prava i Copyright :  Nenad Grbac i Impero present

Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.