Tko je bila Jane Austen?

Jane Austen (Steventon, 16. prosinca 1775. – Winchester, 18. srpnja 1817.) bila je britanska književnica. Njezini pogledi na život žena i ironičan pogled na svijet učinili su ju jednom od najznačajnijih književnica njenog doba. Zanimljivo je i to što je njeno štivo i nakon 200 godina vrlo omiljeno, prvenstveno među pripadnicama ženskog spola.

Biografske informacije o njoj prilično rijetke. Procjenjuje se, na primjer, da je u životu napisala oko tri tisuće pisama, od kojih je očuvano samo kakvih 160. Većina njenih biografskih podataka nalazimo u obiteljskim spisima.

Zna se da je imala šestoricu braće i jednu sestru, koja joj je cijelog života bila najbolja prijateljica. U skladu s obiteljskom tradicijom, 1783. godine, Jane i Cassandra poslane su na školovanje u Oxford. No, do prosinca 1786., obje su se djevojke morale vratiti kući, jer obitelj više nije mogla plaćati njihovu izobrazbu. Nastavile su se školovati kod kuće: njen otac, George Austen,  kćerima je dopustio da bez ikakvih ograničenja koriste obiteljsku knjižnicu, a nije štedio ni na papiru i drugim tada prilično skupim materijalima za pisanje i crtanje.

Početak pisanja

Već 1787., Austen je počela pisati za zabavu svoje obitelji, stvarajući pjesme, priče i kazališne tekstove. Jedan dio njih, ukupno 29 tekstova, prepisala je “u čisto” u tri bilježnice, koje se danas zajednički nazivaju mladenačkim radovima, Juvenilia. Među tim radovima, ističe se satirični roman Ljubav i prijateljstvo, te vrlo kratka (34 stranice) Povijest Engleske, u kojoj je parodirala tada popularne povijesne preglede.

Ta mladenačka djela mnogi kritičari danas uspoređuju s onime što su kasnije radili Monty pythonovci, zbog  anarhističkog veselja i odbijanja da se bilo tko i bilo što i bilo čija “istina” smatra nedodirljivim.

Jedini portret Jane Austen je  obojana skica koju je nacrtala njena sestra Cassandra.

Prvi pravi roman

Između 1793. i 1795. godine, napisala je kratki roman Lady Susan, u kojem je glavna junakinja inteligentna i odlučna žena koja svoju privlačnost i šarm koristi kako bi manipulirala svoju okolinu. Nakon toga, napisala je prvi “pravi” roman, pod naslovom Elinor i Marianne. Tom romanu će kasnije promijeniti ime u “Razum i osjećaji”. Odmah nakon toga, krenula je na sljedeći roman, koji je dovršila 1797. pod naslovom “Prvi dojmovi”, da bi ga kasnije preradila i preimenovala u “Ponos i predrasude”.

Nakladnici – nisu zainteresirani

Njen otac pokušao pronaći nakladnika svojoj kćeri, ali nije uspio. U međuvremenu, Austen se vratila Elinor i Marianne i ispravljala ga sve do 1798. godine. Po dovršetku rada na onome što se još uvijek nije zvalo “Razum i osjećaji”, napisala je i  treći roman, pod nazivom “Susan”. Satira na tada vrlo popularne gotičke romane, dovršena je pod naslovom “Northanger Abbey”. Taj roman otkupit će londonski nakladnik Benjamin Crosby za 10 funti, no nikad ga neće objaviti.

Nije ga voljela

Janein život bio je relativno dosadan, bez posebno značajnih zbivanja. Godine 1801. njezina obitelj preselila se u Bath, koji postaje pozornicom za brojna daljnja književna djela. Iduće godine, 1802., Jane je dobila bračnu ponudu od šest godina mlađeg, bogatog, ali “krupnog i nezgrapnog” čovjeka pod imenom Harris Bigg-Wither. Takav brak oslobodio bi je financijske ovisnosti i oslanjanja na vlastitu obitelj. Pod utjecajem obitelji Jane pristaje, no već idući dan se predomišlja i odbija taj brak iz računa.

Povratak pisanju

Nakon očeve smrti 1805., Jane, njena sestra i majka preselile su se u Southampton s bratom Francisom i njegovom obitelji. Tamo su živjeli četiri godine, a potom se sele u Chawton, gdje je brat Edward posjedovao imanje i kolibu. Ta je kuća danas pretvorena u muzej i otvorena za javnost. Nagla očeva smrt ostavila je njegove kćeri i suprugu u vrlo nepovoljnom položaju.  Tek 1809., jedan od braće, Edward, uspio im je ponuditi nešto trajnije rješenje: smještaj u kući Chawton Cottage, dijelu Edwardova imanja. Tri žene Austen preselile su se u seoce Chawton polovicom 1809., i tamo vodile “vrlo miran život”, koji je Jane omogućio da se vrati pisanju.

Književni uspjeh

Uz pomoć svoga brata Henryja, uspjela je 1811. Objaviti “Razum i osjećaje”, a dvije godine kasnije i “Ponos i predrasude”. Zahvaljujući toplom prijemu publike  njenog prvog romana, i drugi je bio zapažen, te je vrlo brzo postao vrlo uspješan, zahtijevajući drugo izdanje u roku od samo deset mjeseci. Sljedeće godine izašao je “Mansfield Park”, koji se rasprodao u samo šest mjeseci. U prosincu 1815. godine objavila je “Emmu”. Bila je to zanimljiva situacija: pripremajući se za pisanje “Emme”, Austen je u jednom pismu napisala: “Napisat ću junakinju koja se neće svidjeti nikom osim meni.” Suprotno njenim očekivanjima i Emma se izvrsno prodavala.

Dok je “Emma” bila pred objavljivanjem, Austen je započela novi roman, pod radnim naslovom “Elliotovi”, kasnije objavljen kao “Uvjeravanje” (kod nas “Pod tuđim utjecajem”). Osim toga, njen brat Henry otkupio je prava za objavljivanje “Susanod Crosbyja”. Nažalost, 1816. godine, Henryjeva je banka propala, financijski upropastivši i njega i drugu braću, tako da više nisu mogli uzdržavati majku i sestre.

Kuća  u kojoj je Jane Austen provela zadnjih 8 godina života (danas je muzej).

Bolest i smrt

Početkom te godine, Austen se razboljela. Nastavila je raditi usprkos bolesti, i stigla je dovršiti revidiranu verziju Elliota, te u siječnju 1817. započela novi roman, pod radnim naslovom Braća. Do sredine ožujka, napisala je dvanaest poglavlja, a tada joj se bolest pogoršala, i prestala je raditi. U svibnju, Jane i Cassandra otišle su s Henryjem u Winchester kako bi Jane dobila bolničku njegu, a tamo je i umrla, 18. srpnja 1817. godine, u dobi od samo 41 godine.

Priznanje i značenje djela  Jane Austen

Nakon prvotne dobre prodaje, zanimanje za romane Jane Austen postupno je opadalo, te su 1820. godine povučeni iz prodaje i tiska, a tako je ostalo sljedećih dvanaest godina. Zatim su 1833. izašla dva izdanja sabranih djela, i odonda nisu prestala biti uvijek i iznova tiskana i čitana.

Iako je u 19. stoljeću često bila podcjenjivana, mnogi su je književnici izrazito hvalili, a 1923. objavljena su joj sabrana djela, što je bilo prvo akademski obrađeno izdanje bilo kojeg engleskog romanopisca.

Jane Austen je zaslužila i divljenje Thomasa Babingtona Macaulaya (koji je izjavio da su njene književno-romanske kompozicije najbliže savršenstvu), Samuela Taylora Coleridgea, Roberta Southleya, Sydneya Smitha, i Edwarda FitzGeralda. Jane je bila iznimno cijenjen autor mnogo desetljeća nakon svoje smrti. Interes prema njezinim djelima ponovno je oživljen krajem 19. stoljeća. Engleski studenti 20. stoljeća uvrstili su je među najbolje engleske književnike svih vremena, uspoređujući je i s Williamom Shakespeareom.

Danas, Jane Austen podjednako je prisutna u akademskim analizama kao i u popularnoj kulturi, uz mnoštvo različitih filmskih verzija, nastavaka.

 


Filmske i televizijske adaptacije Jane-inih romana

U popularnoj su kulturi Janeini romani doživjeli brojne adaptacije u obliku filmova i televizijskih serija. Roman Ponos i predrasude, doživjevši dosad šest filmskih inačica, najadaptiranije je Austenino djelo. Posljednja filmska adaptacija dotičnog romana napravljena je 2005. s Keirom Knightley, Donaldom Sutherlandom, Matthewom MacFaydenom i Judi Dench u glavnim ulogama.

 

Emma je adaptirana pet puta – 1932. s Marie Dressler i Jeanom Hersholtom, 1972. kao televizijska verzija, 1995. kao teen film Clueless, 1996. s Gwyneth Paltrow i Jeremyjem Northamom u glavnim ulogama, te kao tv-film s Kate Beckinsale.

Roman Razum i osjećaji adaptiran je u četiri filma, uključujući i verziju Anga Leeja iz 1995. s Kate Winslet i Emmom Thompson (dobio Oscara za najbolji adaptirani scenarij). Pod tuđim utjecajem je dvaput adaptiran za televiziju, a nedavno je snimljen i film pod istim imenom. Mansfield Park i Opatija Northanger također su doživjeli filmske adaptacije. Film Jane Austen in Manhattan (1980.) govori o rivalima koji žele snimiti film po Janeinoj drami Sir Charles Grandison’, ponovno otkrivenoj 1980.

 

Godine 2007. snimljen je film o životu Jane Austen pod nazivom Priča o Jane Austen (Becoming Jane) s mladom američkom glumicom Anne Hathaway u ulozi spisateljice i Škotom Jamesom McAvoyjem u ulozi Thomasa Lefroyja, navodne Janeine ljubavi.


 

Napisao uredio i obradio: Nenad Grbac

———————————-

Sva prava i Copyright :  Nenad Grbac i Impero present

Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.

 

Možda vam privuće pažnju...