Bertrand Russell: Lažno vjerovanje u ekonomski nacionalizam
Lažno vjerovanje u ekonomski nacionalizam Bertranda Russella (1946)
“Cijela filozofija ekonomskog nacionalizma, koja je sada univerzalna diljem svijeta, temelji se na lažnom uvjerenju da je ekonomski interes jedne nacije nužno suprotan onome druge. Ovo lažno uvjerenje, stvaranjem međunarodne mržnje i rivalstva, uzrok je rata, i na taj način teži da se ostvari. A, kad rat jednom izbije tad sukob nacionalnih interesa postaje zbilja.
Ako pokušate nekome objasniti, recimo, u industriji čelika, da bi mu eventualno prosperitet u drugim zemljama mogao biti od koristi, vidjet ćete da je sasvim nemoguće natjerati ga da uvidi taj argument, jer jedini stranci za koje je on zainteresiran su njegovi konkurenti u industrija čelika. Svi drugi stranci za njega su samo nepoznata bića za koja on nema nikakav emocionalni interes.
Sve to je psihološki korijen ekonomskog nacionalizma, rata i gladi izazvane čovjekom, no i svih ostalih zala koja će našu civilizaciju dovesti do katastrofalnog i sramotnog kraja, osim ako se ljudi ne uspiju urazumiti i uvjeriti da šire i manje histerično gledaju na svoje međusobne odnose.
— Bertrand Russell Eseji u skepticizmu (1962), dio. I: Čovjekov rekord vjerovanja, esej. VII, Lažna filozofija ekonomskog nacionalizma, pp. 13-4
Tko je bio Bertrand Russell?
Bertrand Arthur William Russell, 3. grof Russell (1872. – 1970.), bio je engleski filozof, matematičar, povjesničar i društveni reformator. Studirao je filozofiju i matematiku. Po završetku studija 1895. počinje sveučilišnu karijeru, ali je iz nje udaljen 1916. godine zbog antiratne agitacije, a 1918. je iz istog razloga proveo šest mjeseci u zatvoru.
Potomak je ugledne plemićke obitelji, ali ubrzo postaje glas i pobornik slobodnih mislioca, pacifista, kritičara građanskog morala i borca za ljudsku jednakost.
Nakon Drugog svjetskog rata nastavlja s političkim aktivnošću: bori se protiv “ludila hladnog rata”, predsjedava Međunarodnom sudu za utvrđivanje ratnih zločina u Vijetnamu, a u 89. godini drugi put završava u zatvoru jer je bio vođa i sudionik antinuklearnih demonstracija.
Godine 1950. dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Njegovo filozofsko zanimanje vezano je uz matematički prikaz filozofije, a iz te faze proizašlo je monumentalno djelo “Principia mathematica” nastalo u suradnji s A. N. Whiteheadom, koje je obojici autora donijelo svjetsku slavu i postalo temelj novog smjera u filozofiji i matematici.
U svom političkom djelovanju bio je kritičar svake dominacije, bez obzira da li ona dolazi iz vlasništva, države ili iz međurasnih i međuspolnih odnosa.
Russell je umro od gripe, 2. veljače 1970., u svome domu Plas Penrhyn, u mjestu Penrhyndeudraeth, Merionethshire, Wales. Kremiran je u mjestu Colwyn Bay 5. veljače 1970. godine.
Kao što je i izričito naglasio u oporuci, na pogrebu nije bilo nikakvih vjerskih obilježja, a njegov pepeo je nakon godina dana prosut po velškim planinama.
—————-
Preveo, nadopisao, odabrao i uredio: Nenad Grbac
————————
Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present
Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.
