Desanka Maksimović: Tražim pomilovanje

I dok priglupi hrvatski političari raspravljaju o tome da li se Banija zove “Banovina” i da li je ikad itko u Hrvatskoj “helikopter” nazvao “zrakomlatom”, mi smo vam odlučili predstaviti srpsku pjesnikinju po imenu Desanka Maksimović i njenu pjesmu “Tražim pomilovanje”. I to u originalu, odnosno baš onakvu kakvu ju je ona i napisala (bez prijevoda što će također razljutiti navodne hrvatske nacionaliste). Zašto nema prijevoda upitati će se neki? Pa valjda zato što, ako ja kao netko tko je rođen u Zagrebu i kojem je kajkavsko narječje materinji jezik, razumijem Srpski, zašto bi onda neko tko je rođen u Bosni i Hercegovini ili ne daj bože Dubrovniku (Dubravka Šuica), glumio da ne razumije srpski jezik.

A,  znate li da je i ta i takva Desanka Maksimović zasmetala i nekim jako “pametnim”, srpskim političarima, te da su odlukom takozvane “Komisije Zavoda za unapređivanje obrazovanja i odgoja”, njene pjesme izbačene iz školskog programa za gimnazijalce u Srbiji. Naravno to je izazvalo opću pobunu, pa su je priglupi srpski političari ipak odlučili pomilovati.

Sigurno je da niste znali ni da je Desanka Maksimović izabrana za počasnog građanina Valjeva. Njen kip je protiv njene volje, još za njenog života postavljen u Valjevu. Na pitanje kako se osjeća kad gleda svoj spomenik, Desankin odgovor bio je: “Skamenila sam se“.

A, što se Banije s početka ovog teksta tiče tu zapravo i nema neke velike promjene. Mi Hrvati i dalje ćemo je zvati Banija, baš kao što smo je zvali i dosad, a priglupi turski i ustaški političari na čelu s ranije navedenom Dubravkom Šuicom, neka je zovu kako god žele. Samo da im kao njihovim srpskim kolegama ne padne na pamet da zabrane i Miroslava Krležu, Tina Ujevića i Vesnu Parun.

A, nije baš da bi nas to iznenadilo!

 


 

Tražim pomilovanje

Tražim pomilovanje,
za bezazlene,
za njine začuđenosti nedogledne,
za ljude večito maloletne,
za utopiste,
za preko vode prevedene žedne,
za preko blaga prevedene čiste,
za onoga što snove vazdan dene,
za tihe, za setne,
za one sasvim drukčije od mene
i za one sa mnom istovetne.

Za nespretne i neuke,
za one koji se spotiču preko praga,
koji čašu ispuštaju iz ruke,
za one što uvek u prikrajak stanu,
koje svaka mala stvar razdraga,
s kojim se svaki radosno sretne,
za one koji idu zamišljeni
kao da nose kapljicu na dlanu,
za one koji su slični meni
i za one sa mnom istovetne.

Desanka Maksimović

 


 

Tko je bila Desanka Maksimović?

Desanka Maksimović rođena je 1898. u selu Rabrovici, u okolici Valjeva. Bila je najstarije dijete oca Mihaila, učitelja, i majke Draginje. Poslije Prvoga svjetskog rata upisala se na Filozofski fakultet u Beogradu gdje je studirala na odjelu za svjetsku književnost, opću povijest i povijest umjetnosti.

Provela je godinu dana u Parizu na usavršavanju kao stipendistica francuske vlade. A, nakon što je od 3. rujna 1925. godine radila oko godinu dana u učiteljskoj školi u Dubrovniku, prešla je ponovno u Beograd gdje je radila u Prvoj ženskoj gimnaziji. Početkom Drugoga svjetskog rata otišla je u mirovinu, ali se u službu vratila 1944. godine i u istoj školi ostala do konačnog umirovljenja, 1953. godine.

Početkom kolovoza 1933. godine udala se za Sergeja Slastikova. Nisu imali djece. Putovala je diljem tadašnje Jugoslavije i imala veliki broj prijatelja među piscima i pjesnicima; u njih su spadali i Miloš Crnjanski, Ivo Andrić, Isidora Sekulić, Gustav Krklec, Branko Ćopić, Oton Župančič i mnogi drugi.

Naslovi nekih od njenih najpopularnijih pjesama: „Predosećanje“, „Strepnja“, „Opomena“, „Na buri“, „Tražim pomilovanje“ i „Pokošena livada“. A, njena najpoznatija pjesma „Krvava bajka“ – koja svjedoči o teroru okupatora nad nedužnim narodom u Drugom svjetskom ratu nastala je nakon što je Desanka čula za strijeljanje učenika u Kragujevcu 21. listopada 1941. godine. Ta pjesma je naravno prvi put objavljena tek poslije rata.

Preminula je 11. veljače 1993. godine, u svojoj 95. godini, u Beogradu. Pokopana je u Brankovini kod Valjeva.

 

 

—————-

Napisao, obradio i uredio: Nenad Grbac

————————

Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present

Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.

Možda vam privuće pažnju...

error: Content is protected !!