Njemačka je otkrila Miroslava Krležu!
Roman ‘Zastave’ Miroslava Krleže objavljen je na njemačkom jeziku pod naslovom ‘Die Fahnen’ u izdanju Wieser Verlaga i prijevodu Gera Fischera i Silvije Hinzmann. Izdanje od pet tomova i od oko 3.000 stranica u njemačkim medijima dobiva pohvale, pa tako WDR u recenziji napisao da je riječ o monumentalnom djelu koje stavlja u isti kontekst s ‘Uliksom’ Jamesa Joycea
Narodi Europe, obratite pažnju na ovog autora
‘Narodi Europe, obratite pažnju na ovog autora!’ poručuje se u recenziji njemačkog prijevoda ‘Zastava’ Miroslava Krleže koju je na javnom radiju WDR (Westdeutsches Rundfunk) objavio austrijski esejist Karl-Markus Gauss. On se na početku teksta pita zašto Krleža nije u Europi prepoznat kao važan autor s obzirom na to da je riječ o ‘singularnoj pojavi koja to nesumnjivo zaslužuje’ te dodaje kako je i sam Krleža objasnio takav razvoj situacije svojim pisanjem o tome kako je ‘impozantna zgrada europske civilizacije sagrađena na kostima brojnih poraženih europskih naroda’.
Miroslav Krleža bio je puno više od književnika!
Ističe se da je Krleža u Prvom svjetskom ratu shvatio kako su ‘slavenski narodi dunavske monarhije tek upotrijebljeni kao topovsko meso u ratu u kojem, i kada bi habsburške trupe pobijedile, ne mogu poboljšati svoj položaj’. Krleža nije prozivao samo aroganciju vladajućih nego još više i trpljenje i podanički duh svojih Hrvata, piše Gauss i konstatira da je ovaj veliki pisac zato simpatizirao socijalističku Jugoslaviju, u kojoj je svoj utjecaj na Tita koristio za proširenje kulturne slobode.
Deset godina prevodilačkog rada na “neprevedivoj knjizi”!
Mnogo vremena petotomne su ‘Zastave’ zbog svoje ‘jezične kompleksnosti i bogatstva aluzija važile kao neprevodive’, no to je sada uspjelu Geru Fischeru i Silviji Hinzmann ‘nakon desetogodišnjeg rada’. ‘Zastave’ se opisuju kao ‘radikalna priča o odnosu oca i sina, državni roman i slika epohe’ u čijem su središtu otac i sin Emerički.
Usporedbe s ‘Uliksom’ Jamesa Joycea i ‘Čovjekom bez svojstava’ Roberta Musila!
Iako je riječ o iznimno kompleksnom djelu, WDR ga preporučuje za lektiru te ga stavlja u isti kontekst s ‘Uliksom’ Jamesa Joycea i ‘Čovjekom bez svojstava’ Roberta Musila, knjigama u kojima ‘svaka generacija čitatelja otkriva nešto novo’. ‘Zastave’ pripadaju europskim pripovjednim vrhuncima, one su ‘monumentalno djelo koje dolazi iz one druge Europe koju ne smijemo ignorantski zanemarivati’.
Što o tom njemačkom otkriću kažu Tuci i Ustaše? To nismo uspjeli saznati!
A, to što o tom njemačkom otkriću kažu Tuci i Ustaše, izdajnici, kvislinzi i okupatori koji mrze i Hrvatsku i nas Hrvate i Krležu i njegovo djelo to nismo uspjeli saznati! Pokušali smo kontaktirati Zlatka Hasanbegovića da nam on to kao pravi Veliki Rvat, Turčin i Ustaša objasni, no jednom su nam rekli da je na molitvi u Džamiji, a drugi put nam je netko rekao da Zlatko Hasanbegović ne želi razgovarati s nama o Miroslavu Krleži zato jer trenutno preokupiran radom na novoj izmišljenoj povijesti hrvatskog naroda u kojoj više neće biti ni Jasenovaca, ni Tita, ni Miroslava Krleže, a ni nas Hrvata…
A, kaj bi na sva ta nastojanja Zlatka Hasanbegovića i sličnih rekel gospon Krleža?
Sudbinu nesretne Hrvatske u kojoj danas vladaju Turci i Ustaše, koji bez obzira na sve svoje želje i nastojanja nikad nisu bili i nikad neće postati Hrvati, Gospon Krleža je najbolje opisao u pjesmi “Kaos” koju vam naravno prenosimo u cijelosti:.
—–
Prvi dio teksta napisao: Wieser Verlag
Drugi dio nadopisao, uredio i obradio: Nenad Grbac
———————
Sva prava i Copyright : Nenad Grbac & Impero present
Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.
