Neznanje je moć, a političari, bankari i korporacije to dobro znaju

Kako ljudi ili kompanije šire neznanje i zamrače znanje? Postoji termin koji definira ovaj fenomen.

Robert Proctor, povjesničar znanosti sa Stanfordskog sveučilišta počeo se baviti duhanskim kompanijama i njihovim širenjem nedoumica oko toga uzrokuje li pušenje rak, piše BBC Future.

Proctor je otkrio da duhanska industrija ne želi da mušterije znaju da je njihov proizvod štetan te su potrošile milijarde dolara na prikrivanje štetnosti pušenja. Ta ga je potraga nagnala da stvori riječ za namjerno širenje neznanja: agnotologija.

Dolazi od agnosis, grčki za neznanje, i ontologije, grane metafizike koja se bavi prirodom bića. Agnotologija je proučavanje namjernih djelovanja širenja neznanja i prevare, obično da se proda neki proizvod ili dobije naklonost.

“Istraživao sam kako moćne industrije neznanjem prodaju svoje proizvode. Neznanje je moć… a agnotologija je namjerno stvaranje neznanja. Otkrio sam tajni svijet povjerljive znanosti te smatram da bi povjesničari na ovo morali obratiti više pozornosti”, kaže Proctor.

Neologizam je stvoren 1995. godine, iako se većina Proctorovih analiza dogodila u proteklim desetljećima.

Proctor objašnjava da se neznanje može širiti pod krinkom uravnotežene debate. Ideja da će uvijek biti dva suprotna pogleda ne rezultira racionalnim zaključkom. Tako su duhanske kompanije uz pomoć znanosti učinile da njihov proizvod izgleda bezopasno, a danas to koriste oni koji ne vjeruju u klimatske promjene.

Novo doba neznanja

“Živimo u doba radikalnog neznanja te je čudno da ikakva istina dolazi do nas”, smatra Proctor. Upozorava da iako je znanje dostupno, to ne znači da mu se pristupa.

Proctor je otkrio da se neznanje prvo širi kad ljudi ne razumiju koncept ili činjenicu, a zatim kad interesne skupine naporno rade da oko određene teme stvore zbrku. Znanstveno nepismeno će društvo biti ranjivije na takve taktike.

“Bitka nije samo oko klimatskih promjena, već oko toga je li Bog stvorio zemlju, ima li vlada pravo regulirati industriju, treba li zelenima dati moć, itd. Ne radi se samo o činjenicama”, kaže Proctor.

Odlučivanje za sebe

David Dunning sa sveučilišta Cornell također proučava neznanje. Dunning upozorava da internet pomaže u širenju neznanja, jer tamo svatko ima priliku biti stručan. “Mnogi će imati lažni dojam stručnosti. Trebali bismo se konzultirati jedni s drugima puno više nego što to inače činimo. Drugi ljudi nisu savršeni, ali njihova mišljenja mogla bi nam biti korisna u ispravljanju vlastitih pogrešaka, i obrnuto”, upozorava Dunning.

Tko ima najviše koristi od neznanja?

Neznanje i neupućenost najvažnije je političarima. Naime to je jedini način da se većina njih zadrži u politici i dalje nastavi izrabljivati narod. Upravo zahvaljujući neznanju i neupućenosti moguće je obične ljude uvjeriti da je njihova sveta dužnost da plaćaju poreze i da ne budu upućeni u to kako i zašto se taj novac troši.

Ono omogućuje i različite prevare tijekom izbora, mijenjanje i nadogradnju izbornih zakona. Zahvaljujući upravo tim i takovim izbornim zakonima Trump je pobijedio u Americi, iako je za njega glasalo 3 000 000 glasaća manje, nego za Hillary Clinton. Slična situacija je i u Hrvatskoj gdje nekim čudom ili voljom političara na Hrvatskim izborima glasaju ljudi, koji nisu rođeni u Hrvatskoj, ne žive u Hrvatskoj i nikad nisu bili dio Hrvatskog naroda.

Slične manipulacije naivnim narodom događaju se i tijekom izbijanja ratova kad se političari i mediji silom trude sotonizirati protivnika i psihički pripremiti obične građane da čine stravične zločine u ime politike i političara koji naravno ne rade za narod nego samo i jedino za sebe. Sve to doživjeli smo i mi u Hrvatskoj u Tuđmanovo vrijeme, sjetite se samo pregovora između Tuđmana i Miloševića, dijeljenja tuđih zemalja, praštanje ratnih zločina, privatizacije, pljačke i osiromašenja stanovnika Hrvatske. Danas doživljavamo sličnu situaciju zahvaljujući uglavnom desničarskim strankama i navodnoj predsjednici, koju su izabrali upravo oni koji nikad ne bi trebali glasovati u našoj zemlji.

Neznanje i neupućenost megakorporacijama je također važno. Naime to je jedini način da normalnim ljudima za mnogo novaca prodaju robu ili proizvod, koji nema tu vrijednost ili vrijedi jako malo.

Neznanjem i manipulacijama najviše se služe i Banke i Osiguravajuća društva, koja građanima uporno prodaju maglu i dobro zarađuju na tome. Primjer kredita u Švicarskim francima samo je jedan od primjera u kojim banke i političari, koji donose zakone, koji samo bankama odgovaraju legalno, svjesno i bez ikakvog srama pljačkaju građane.

Agnotologija možda i je potekla iz industrije duhana, ali danas su ta riječ i proučavanje ljudskog neznanja potrebniji nego ikad.

———————————-

Sva prava i Copyright :  Impero present

Sadržaj ove stranice nije dopušteno ni kopirati, ni prenositi u drugim medijima, bez odobrenja njenog autora.