Preporučen rezolucija 1200 x 960 Sadržaj se mijenja jednom mjesečnoDatum posljednje objave.
 
 
    
 
 

POVRATAK

 
  • U ranim danima informatike softver se slobodno dijelio i mijenjao među malobrojnim korisnicima kompjutora na sveučilištima, istraživačkim laboratorijima, institutima, te vladinim organizacijama.
  • U tim ranim danima sav softver je bio slobodan.
 
 
  • Tek krajem 70-ih pojedine su tvrtke (među kojima prednjači Microsoft), bojeći se konkurencije, počele zatvarati izvorni kod i licencirati svoj softver tako da ograničava slobodu korisnika. Taj model je vrlo brzo prihvatila većina informatičke industrije.
 
  • Nasuprot tom modelu, 80-tih godina prošlog stoljeća nastao je pokret, koji se zalaže za ponovno uvođenje slobodnog softvera u svakodnevni rad.
  • Taj pokret utemeljio je Richard Stallman.
 
  • Slobodni softver ukazuje na slobodu korisnika da pokreće, presnimava, distribuira, proučava, mijenja i poboljšava softver. Još određenje, ukazuje na četiri vrste sloboda za korisnike softvera:
 
  • Sloboda pokretanja programa, u bilo koje svrhe
  • Sloboda proučavanja rada programa, i prilagodbe istog vašim potrebama Pristup izvornom kodu preduvjet je za to.
  • Sloboda distribuiranja presnimaka, da biste mogli pomoći svomu bližnjemu
  • Sloboda poboljšavanja programa i ustupanje vaših poboljšaka javnosti, za blagodat cijele zajednice
 
  • No, veliki uspjeh te koncepcije naveo je velike međunarodne korporacije da se umiješaju u pokret slobodnog softvera te da koristeći tuđi trud i otvoreni kod stvore nove programe, koji više nisu slobodni i čiji kod više nije dozvoljeno mijenjati.
 
  • Na sve to zajednica slobodnog (free) softwera, reagira tako da priprema i novu treću verziju GPL "General Public Licence".
 
  • Shodno tome jasno je i da je glavni cilj nove GPL 3 licence sprječavanje daljnje zloupotrebe i slobodnog softvera .
 
  • A sve to jedan je glavnih razloga i tema ovog našeg intervjua s ocem slobodnog softwera Richardom Stallmanom.
 
 
 

Richard Stallman je začetnik pokreta za slobodni softver. Godine 1984. pokrenuo je razvoj GNU operativnog sustava. GNU je slobodni softver: svatko ima slobodu da ga kopira i dijeli, ali i da u njega unosi bilo kakve promjene. GNU/Linux operativni sustav, u osnovi GNU operativni sustav s Linux kernelom, danas se koristi na milijunima računala. Stallman je kao programer zaslužan za GNU Emacs, GNU C Compiler i GNU Debugger. Autor je GNU Opće javne licence slobodnog softvera i koncepta copylefta. Dobitnik je brojnih istaknutih nagrada kao sto su MacArthur Fellowship, nagrade za pionirske zasluge koju dodjeljuje Elecontric Frontier Foundation i nagrade za doprinos socijalnom i ekonomskom razvoju koju dodjeljuje Takeda Foundation.

  
 
Mali riječnik pojmova
GPL - "General Public Licence" - licenca koja garantira da će svaka nadogradnja softvera koji je u javnoj domeni i ostati u javnoj domeni.
DRM - "digital rights management" - Izraz za pokušaj da se slobodni softwer i GPL licenca ponovno pretvori u privatno vlasništvo
Tivoizacija - izraz nastao na temelju američkog digitalnog video rekordera po imenu Tivo, koji koristi GNU/Linux i drugi slobodan softver, no pritom ne dopušta daljnje korištenje promijenjenog kôda
GNU- "gnu's not unix" - prvi slobodan operativni sustav, koji je Stallman napisao uz pomoć tisuće programera iz cijelog svijeta.
Linux - Najpopularniji slobodni operativni sustav, koji svoje postojanje također može zahvaliti Stallmanovom GNU sustavu i GPL licenci
GPL 3 - "General Public Licence 3" - Najnovija GPL licenca pomoću koje se želi spriječiti zloupotreba slobodnog softwera u komercijalne svrhe (Tivoizacija)
  
 
 Postoji li organizirana medijska kampanja protiv slobodnog softvera?
 
  • Ne znam baš koliko je organizirana. Da, postoji jedna koju predvodi Microsoft - i Microsoft.
  • Često osnivaju razne neprofitne udruge i organizacije kao paravan za plasiranje svojih stavova.
  • Oni vole vrijeđati ljude koji podržavaju slobodan softver nazivajući ih komunistima.
  • No zanimljivo je kako koriste paravane - dok mi nastupimo otvoreno i kažemo tko smo i za što se zalažemo.
 
 Kako je termin "sloboda" korišten od strane Busheve administracije?
 
  • Kad Bush kaže sloboda, misli na slobodu koja njemu omogućava da radi ono što želi.
  • Bush ne poštuje slobodu ni demokraciju. Ni u svojoj zemlji, ni u bilo kojoj drugoj zemlji.
  • On je neprijatelj slobode i demokracije.
  • Njegov režim možda nije najokrutniji režim na svijetom no kad u obzir uzmete količinu utjecaja koju različiti neprijatelji demokracije imaju u svijetu, Bush je očito najgori neprijatelj slobode u svijetu.
  • Sve što Bush kaže o slobodi i demokraciji je laž. On je protiv slobode i demokracije, a pretvara se kao da je za njih.
  • Čini stvari koje uništavaju slobodu i demokraciju i naziva ih trijumfima.
  • To sve više podsjeća na "1984".
  • A uspijeva jer korporativni mediji ne razotkrivaju njegove laži.
  • Čak i kad ga uhvate u laži, ništa se ne desi.
  • Bio je uhvaćen više puta u laži. A je li zbog toga svrgnut s vlasti?
  • Trenutno nema etičke razlike između američke i kineske vlade.
 
 Kako biste ocijenili trenutno stanje Hurda, drugog potencijalnog kernela GNU sistema?
 
  • Moguće je da ćemo ga morati prebaciti na drugu jezgru mikrokernela - nisam stručnjak jer, iako sam ja odabrao dizajn u početku, nikad nisam osobno radio na razvoju Hurda.
  • Autor je još prije nekoliko mjeseci rekao da će ubrzo biti dostupan novi mikrokernel koji će ispraviti neke probleme.
 
 Mislite li da će Hurd biti nužan? Odnosno, hoće li Linux kernel biti prebačen na treću verziju GPL-a?
 
  • Ne. Ne znam hoće li Linux biti prebačen na GPL 3, ali to nije ključno pitanje. Linux je sada slobodan softver, i čak i ako ne prijeđe na novi GPL, još uvijek Će biti slobodan softver i ne moramo ga prestati koristiti.
 
 No ne bi li bio značajan korak unazad ?

 

 
  • Ne, ne, ne. O. K., bilo bi značajno u jednom pogledu - jer je Linux jedan od programa koji su najvjerojatniji kandidati za "tivoizaciju", nakon koje više ne bi poštivao slobodu korisnika.
  • Ono što GPL 3 čini je pokušaj opiranja "tivoizaciji" - opiranja planovima koji su pretvorili slobodu proučavanja i mijenjanja koda u lakrdiju.
  • Oni kažu "da, dat Ćemo vam izvorni kod i slobodno radite izmijenjene verzije", ali ove neće raditi - jer, ako stroj otkrije kako je verzija modificirana, neće vam dati da je koristite.
  • Dakle, bit je - ako se Linux ne prebaci na GPL 3, ovo je problem jer će nastaviti izopćivati ga u neslobodan program, što će štetiti i korisnicima i njihovoj slobodi.
  • To nas neće spriječiti u korištenju Linuxa, još uvijek ćemo ga moći koristiti u okviru GNU sistema, jer je slobodan softver i kao takav adekvatan.
  • No problemi koje GPL 3 pokušava spriječiti neće biti spriječeni ukoliko ga ne primjene.
 
 Možete li vi zamisliti scenarij u kojem DRM nije prijetnja?
 
  • Ne, DRM je zao. Ideja DRM-a je oduzeti slobodu korisnicima.
  • A da bi DRM uopće funkcionirao, moraju oduzeti korisnicima druge slobode - kao što je sloboda mijenjanja softvera i općenito pokušavaju učiniti nemogućim ili nelegalnim razvoj stvarnog slobodnog softvera za tu namjenu.
  • Postoji nekoliko zlih stvari koje DRM podrazumijeva - svaki put, uvijek, moraju napraviti sve te stvari.
  • Dizajniraju program kako bi vas ograničavao.
  • Zatim vas spriječe u modificiranju tog programa, kako ne biste mogli zaobići restrikcije.
  • Onda učine nelegalnim zaobilazak restrikcija pisanjem drugog programa. To je posve neprihvatljivo.
  • Nema legitimne primjene DRM-a.
 
 Mislite li da je DRM nužno ograničavajući?
 
  • Da mislim da DRM i ograničavajući i vrlo štetan za daljnji razvoj slobodnog softwera.
 
 Zašto mislite da je nužno odbiti DRM na nivou licence?
 
  • Jer je cilj GNU GPL-a osigurati da svi korisnici imaju Četiri osnovne slobode.
  • Problem zapravo nije specifično DRM, prije tivoizacija i "trecherous computing" (ono što industrija naziva "trusted computing", op. A.).
  • To je ono što pokušavamo zaustaviti.
  • Uobičajeni razlog zbog kojeg to rade je DRM.
  • Drugi razlog je taj što, ako Želimo da program pod GPL-om koristi sadržaj zaštićen DRM sustavom, moraju vam dati ključeve koji su nužni za pristupanje izlazu programa.
 
 Dakle, po vama nije problem ako ne licenciraju Linux pod GPL-om 3?
 
  • Nije problem za GPL 3, no ako Linux nastavi koristiti licencu koja dopušta tivoizaciju, bit će problem za korisnike koji dobiju tivoizirane verzije.
  • I zbog toga se nadam kako će promijeniti mišljenje.
Copyright ; Nenad Grbac & Impero present